Turizam

Turizam predstavlja stratešku i primarnu privrednu granu ovog grada, prije svega zbog velikih prirodnih potencijala, naročito u opštini Pale gdje se nalazi planinska ljepotica Jahorina.

Rijetka su mjesta kao što je Jahorina, gdje je priroda bila tako izdašna i darovala joj sve što se može dati, tako da je ovaj prirodni dragulj prihvatljiv svima, vrhunskim sportistima, rekreativcima, lovcima, ribolovcima, planinarima, stočarima kao i onima čija su čula željna uživanja i spokoja u prirodnim ljepotama. Čist planinski vazduh odmara, ne samo tijelo, već i dušu.

Jahorina nije kao ostale planine. Tu nikad niste sami, jer ona je sva u vama i pred vama. Svojom tišinom, dalekim i prekrasnim vidicima ili snijegom pokrivenim obroncima, vrelima i potocima, svojom raznovrsnom florom i faunom predstavlja najljepši u nizu dragulja Republike Srpske.

To je prizor koji rijeći nemogu opisati več se mora doći i osjetiti svim čulima

Jahorina

Planinska lepotica, na kojoj su održane XIV zimske Olimpijske igre, pripada Dinarskom masivu. Skijaški centar Jahorina udaljen je 25 km od Sarajeva. Najviši vrh je Ogorjelica sa 1916 m n/v.

Izvanredna konfiguracija terena, obilje vrlo kvalitetnog snijega, pogodna klima, staze za alpske discipline kao i blage padine uvrstile su ovu planinu među najlepše i najpoznatije ski centre. Snijega ima od novembra do aprila (u prosjeku 180 dana).

Prosjek visine snježnog pokrivača u februaru je preko 100 cm. Gostima je na raspolaganju preko 20 km uređenih staza za alpsko skijanje, povezanih sa pet savremenih žičara i tri ski-lifta, ukupnog kapaciteta oko 15 000 skijaša na sat.

U neposrednoj blizini skijaških staza posjetioci mogu uživati i u gril kućicama sa sunčalištima na kojima će biti usluženi jelima sa roštilja, toplim i hladnim napicima. Domaćini na Jahorini se trude da vam odmor učine što interesantnijim. Tako su standardni sadržaji u kojima gosti mogu uživati - noćno skijanje, brojne zimske atraktivne priredbe a odnedavno se na ovoj planini održavaju i takmičenja u snowboardu.

Veliki broj novosagrađenih objekata, restorana i barova daje život ovoj planini.

Flora i fauna

Šume na Jahorini zauzimaju veliko prostranstvo. Zeleni dekor četinarskih šuma dijeluje umirujuće, a miris četinarske smole osvježava organizam.

Od prvih proplanaka i dalje prema vrhu smjenjuju se pojasi hrastovih, bukovo – jelovih i jelovo – smrčevih šuma. Iznad njih su brdski i gorski javor. Pri vrhu šuma postaje rjeđa sa poleglim stablima kleka a na najvišim vrhovima obrasla je mahovinom.

Od niskog šumskog rastinja Jahorina je bogata borovnicom, brusnicom, malinom, kupinom, jagodom, nanom, lincurom, kantarionom, maslačkom, zovom i svim vrstama gljiva.

Svojim četinarskim i listopadnim šumama, čistom vodom i šumskim plodovima Jahorina pruža izvanredne uslove za stanište brojnih šumskih životinja, kako plemenite i rijetke divljači, tako i najkrupnijeg divljeg zvjerinja.

Povremeni i privremeni stanovnici Jahorine su i jarebica kamenjarka, lještarka, tetrijeb, ptice selice koje se na putu ka jugu neko vrijeme zadržavaju na Jahorini, te jastreb i orao kao stalni stanari.

Lov i ribolov

Zahvaljujući geološkom sastavu, koji ne propušta vodu Jahorina obiluje mnogobrojnim izvorima, posebno u gornjim dijelovima i obično na istoj nadmorskoj visini.

Stotinjak vrela i izvora se poput paukove mreže pletu prema rijekama Miljacki, Prači i Željeznici. Hladna, bistra i čista voda jahorinskih potoka i rijeka bogata je ribom, pa i najstrasniji ribolovci koji vole planinski ribolov, ovdje mogu zadovoljiti svoje strasti.

Na prvom mjestu je potočna pastrmka, zatim klijen, krkuša, lipljan i mladica, a zbog čiste i nezagađene vode ima i riječnih rakova.

Teritorija jahorinskog lovišta na 12.500 hektara je na nadmorskoj visini od 590-1910 metara.

Lovačka društva kao i lokalno stanovništvo opremili su lovište čekama mečilištima za odstrel medvjeda, uredili mjesta za izlaganje hrane i soli, obezbjedili pojilišta i zasijali gomoljastu hranu.

Od životinja koje su svoje stanište našle na prostorima Jahorine treba izdvojiti srneću divljač, koje ima na cijelom lovištu, te medvjeda kao najatraktivniju divljač.

Tu su još i divlja svinja, divojarac i divokoze, vuk, lisica, jazavac, divlja mačka, kuna zlatna i kuna bjelica, zec i vidra koja nastanjuje potoke i rijeke.

Istorijski turizam

Ostaci srednjevijekovnih gradova i utvrđenja i nekropole stećaka srednjevjekovnih spomenika zanimljivi su kulturni – istorijski spomenici koji svjedoče da je ovaj kraj nekada bio raskrsnica svih važnijih puteva, ali i centar zemlje Pavlovića jedne od najmoćnijih i najuglednijih porodica bosanske države u vrijeme kralja Tvrtka Kotromanića.

Mada nedovoljno istraženi kao svjedoci jednog vremena su ostaci grada Pavlovca kod Prače koji su sagrađeni 1415. godine. Na lokalitetu Prače postoje dva izvora mineralne vode od kojih se jedan zove Kiseljak. Po narodnom predanju ova voda liječi stomačna oboljenja i u njenu ljekovitost vjerovali su još i stari Rimljani o čemu svjedoče ostaci cijevi rimskog vodovoda i keramike.

Iz srednjeg vijeka su i ostaci utvrđenog dvora na vrelu Paljanske Miljacke koji je pripadao čuvenoj srpskoj despotici Jerini, ženi despota Đurađa Brankovića. Vjeruje sa da su tu u maloj nekropoli sahranjeni gospodari zemlje Pavlovića. Na nepristupačnom terenu iznad mjesta gdje se sastaju Paljanska i Mokranjska Miljacka u Bulozima, o starom gradu Litovac danas svjedoče oskudni istorijski podaci – kameni ostaci kao i narodna predanja koja nas vode i do Starog Grada – Hadidjeda gdje se nekada kovao novac za srednjevjekovnu bosansku državu.

Sve ovo kao i zanimljiva mjesta, poput pećina kao što je Orlovača koja se nalazi u istoimenimm stijenama u Mokrom na 16-tom kilometru puta od Sarajeva ka Sokocu i koja prema mišljenju stručnjaka spada u red najljepših i najzanimljivijih na prostorima bivše Jugoslavije, zatim smještena visoko u stijenama mitske gore Romanije Novakova pećina čuvena po hajduku Starini Novaku, pa pećina u Bogovićima, Litovac u koritu Miljacke, te pećina Lednjača iz koje se još prije 20-tak godina vadio led u vrijeme ljetnih vrućina, predstavlja rijetko zanimljiv i sa turističkog aspekta atrakrivan region.

Zimski turizam

Ali ipak kad neko pomene Jahorinu prva asocijacija je snijeg i skijanje, jer samo Jahorina ima Rajsku dolinu. Ovaj Repušin do, kako ga zovu mještani, zbog njegove ljepote i osobenosti skijaši su prizvali Rajskim.

Od 1923. godine kada su na goloj Jahorini prvi put, na visoravni Vukelina voda, upotrijebljene skije, ova planina pruža izuzetne uslove ne samo vrhunskim sportistima već i svim ljubiteljima zimskih sportova i igara i radosti na snijegu. Svoje prve korake na snijegu ovde su napravili olimpijci: Zoran Ćosić, Tomislav Lopatić, Momo Skokić, Vlado Lučić, Mirjana Granzov, i Jelena Lolović, koji su na olimpijskim igrama u alpskim i nordijskim disciplinama, slavu bijelog sporta i Isročnog Sarajeva pronosili širom Svijeta, zbog čega se ovaj grad njima posebno ponosi.

Danas na Jahorini, na koju se iz Sarajeva lako i brzo dolazi iz dva pravca: magistralnim putem u dužini od 28 km preko Pala i 32 km preko Trebevića, skijašima je na raspolaganju više od 20 km odlično uređenih staza za alpsko skijanje povezanih žičarama i ski – liftovima ukupnog kapaciteta 7.500 skijaša na sat, a za najmlađe uvijek je u funkciji bebi – lift.

Nedavno je završen put koji povezuje "donji dio grada" sa "gornjim gradom", a time je i Jahorina dobila novi prilazni put koji je sada najbliži put iz Sarajeva.